Hrvatska gastro ponuda i njene raznolikosti zasigurno mogu biti jedan od razloga povratka na Jadran. Možda i zbog toga jer sama dužina jadranske obale garantira mnoštvo različitih, zanimljivih i neobičnih jela koja se ponegdje samo drugačije zovu, ali isto tako jednaki naziv ne garantira i jednako jelo. Svaka hrvatska regija, pa tako i svaka jadranska, pruža mnoštvo specifičnih i interesantnih gastronomskih užitaka čija se receptura kroz dugi niz godina mijenjala vrlo malo ili gotovo ništa.

Kao gastronomsku cjelinu, Istru možemo smatrati fenomenom na svjetskoj razini i to prvenstveno zbog toga što je tradicionalna pučka kuhinja dovedena na izuzetno visoki nivo. Tu prije svega možemo ubrojiti istarsku fritaju (u stvari omlet sa sezonskim dodacima npr. divljim šparogama), maneštru ( gustu juhu od krumpira i graha kojoj se dodaje sezonsko povrće kao bobići, ječam, kiselo zelje i sl.) i fuže (domaća tjestenina poslužena sa Žgvacetom – gulaš od kokoši ili divljači).

Naravno ne smijemo zaboraviti ni glasoviti istarski tartuf koji se uglavnom priprema u jednostavnim jelima koko se ne bi narušio njegov jedinstveni okus. Nešto južnije, na Kvarneru i kvarnerskim otocima nastavljaju se gastronomski užici među koje svakako valja ubrojiti i po nekima najbolju hrvatsku janjetinu – onu pašku, cresku, rapsku, krčku... Položaj tih otoka, primorska i otočka ispaša bogata aromatičnim i ljekovitim travama glavni je preduvjet i za neke od najboljih hrvatskih sireva koji su i svjetski poznati kao što je slučaj s paškim sirom i skutom koju na Pagu zovu puina.

Idući dalje prema jugu, prevladavaju riblja jela među kojima svakako treba istaknuti brudet (na luk i maslinovo ulje dodaje se raznovrsna riba i začini) koji ima bezbroj varijanti, a najneobičniji je takozvani falši ili brudet od kamena u koji se umjesto ribe stavlja kamen izvađen iz mora. Za Dalmaciju je također karakteristično da su jela laganija, jednostavnije pripremljena kao bi zadržala sve okuse koje im je priroda darovala. Naravno, nezaobilazan začin je domaće maslinovo ulje koje se vrhunski uklapa u jela kao što su riba na gradelama, slane srdele, škampi na buzaru, salate od hobotnice. Nezaobilazna je i dalmatinska pašticada – jelo od mariniranog junećeg mišića, dugotrajno pirjano i s dodatkom suhih šljiva i mnogobrojnih začina koje se poslužuje uz domaće njoke. Na ušću Neretve najjpoznatije su jegulje koje se pripremaju i na brudet i na gradelama, a samo nešto južnije na poluotoku Pelješcu obavezno se moraju probati stonske kamenice.

Deserti su uglavnom jednostavni i slični na različitim dijelovima Jadrana. Tako se fritule i kroštule (prženi uštipci) pripremaju na cijeloj obali. Paradižet (slatko od jaja i mlijeka) je karakterističan za Dalmaciju, kao i rafioli (prhki kolačići punjeni bademima) i sirnice (slatki kruh). Svakako treba probati i rožatu (krema od jaja s karamelom).